Paraziti kod kućnih ljubimaca

Vanjski i unutarnji paraziti smetaju našim ljubimcima, a mogu im i prenijeti po život opasne bolesti.

Pas trči po livadi - paraziti

Bliži nam se proljeće, kreće sve toplije vrijeme, a zima je bila blaga. Sve su to povoljni uvjeti za razvoj štetnih parazita koji vrebaju naše kućne ljubimce. Osim što im smetaju, paraziti našim kućnim ljubimcima mogu prenijeti i po život opasne bolesti. 

“Donosimo ti pregled najčešćih vanjskih i unutarnjih parazita te savjete kako možeš zaštititi svog ljubimca od ovih dosadnih i opasnih nametnika.”

Proljeće - psi u travi
 Izvor fotografije: Pexels

Oprezno u travkama i niskom raslinju!

Krpelji su organizmi koji žive na tijelu domaćina i hrane se njegovom krvlju. Naši kućni ljubimci mogu doći u doticaj s njima u šetnji livadama ili šumama. Krpelji se nalaze na travkama i niskom raslinju te se ulove psu ili mački za dlaku. Zatim putuju po tijelu sve dok ne pronađu mjesto s manje dlačnog pokrivača i tu se hrane. Krpelji sami po sebi nisu opasni za naše ljubimce. Opasnost vreba u bolestima koje prenose krpelji. Najopasnija krpeljna bolest je piroplazmoza (babezioza) koju uzrokuje praživotinja iz roda Babesia. Ona se nalazi u žlijezdama slinovnicama krpelja, nakon ugriza ulazi u krvotok ljubimca u kojem napada crvene krvne stanice i razara ih. Životinja pokazuje slabost, umor, odbija hranu, ima povišenu tjelesnu temperaturu i tamni urin. Ukoliko se bolest ne uoči na vrijeme, može uzrokovati teške posljedice. Svog ljubimca možeš zaštititi od krpelja i bolesti koje oni prenose tako da mu osiguraš zaštitu protiv vanjskih parazita. Ogrlica ili ampula s repelentnim učinkom odbit će krpelje i spriječiti njihovo hranjenje na tvom ljubimcu.

Psić se češka
 Izvor fotografije: Pexels

Iako su jako sitne, mogu skočiti jako daleko

Buhe su sitni nametnici koji obitavaju na koži pasa i mačaka te manjih kućnih ljubimaca poput kunića i zamorčića. Imaju izrazito snažne stražnje noge te se mogu brzo kretati i daleko skakati. Ljubimci mogu doći u doticaj s buhama tijekom šetnje, a možeš ih i ti donijeti na svojoj odjeći. Buhe se hrane krvlju naših kućnih ljubimaca, što im izaziva nelagodu. Ako se tvoj ljubimac jako češe, grize, otpada mu dlaka više nego inače, crvena mu je koža, nervozan je, a u njegovoj dlaci si pronašao crne mrvice (izmet buha), vjerojatno ima buhe. Svog ljubimca možeš zaštititi od buha tako što ćeš mu osigurati ogrlicu ili ampulu protiv vanjskih parazita. Ako tvoj ljubimac već ima buhe, nikako nemoj zaboraviti temeljito očistiti prostor u kojem boravi jer se na njemu nalaze samo odrasle buhe, dok se svi njihovi razvojni stadiji nalaze u okolini ljubimca. 

Pas koji leži u travi
 Izvor fotografije: Pexels

“Ako se tvoj ljubimac jako češe, grize, otpada mu dlaka više nego inače, crvena mu je koža, nervozan je, a u njegovoj dlaci si pronašao crne mrvice (izmet buha), vjerojatno ima buhe.”

Nametnici koji izgledaju poput prhuti

Uši i pauši su paraziti koji borave na koži i dlaci kućnih ljubimaca te se hrane krvlju ili kožnim debrisom i dlakama. Prenose se s jedne životinje na drugu direktnim kontaktom i četkama ili češljevima. Na dlaci izgledaju poput prhuti, no promatranjem možeš primijetiti kako se pomiču. Nisu brze kao buhe pa ih je puno lakše uočiti. Izazivaju iritaciju kože, crvenilo, perutanje, svrbež, a u slučajevima jake infestacije anemiju i povišenu tjelesnu temperaturu. Uši i pauši više vole niže temperature pa su češće zimi. Svog ljubimca možeš zaštititi ogrlicom ili ampulom protiv vanjskih parazita.

Znate li tko su papatači i što oni prenose?

Papatači su sitni insekti koji lete i hrane se krvlju pasa. Prenose uzročnika bolesti lišmanioze i tu leži njihova najveća opasnosti. Uzročnik ulazi u krvotok, širi se prema unutarnjim organima i uništava obrambene stanice organizma. Najveći problem lišmanioze je što se često otkrije tek nekoliko mjeseci nakon što je pas inficiran. Lišmanioza uzrokuje različite simptome poput čireva, rana na koži, suhu kožu, gubitak dlake, mršavljenje, visoku tjelesnu temperaturu, infekcije oka, bolove u mišićima, otekline, pojačano mokrenje itd. Simptomi se mogu držati pod kontrolom, ali se bolest ne može izliječiti. Papatači su aktivni na području Dalmacije, no sve ih se češće može vidjeti i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zato obavezno svog ljubimca zaštiti repelentnom ogrlicom ili ampulom koja će spriječiti ugriz papatača. 

“Lišmanioza uzrokuje različite simptome poput čireva, rana na koži, suhu kožu, gubitak dlake, mršavljenje, visoku tjelesnu temperaturu, infekcije oka, bolove u mišićima, otekline, pojačano mokrenje itd.”

Nametnici kod pasa
 Izvor fotografije: Pexels

Komarci i muhe ne dosađuju samo ljudima

Komarci i muhe su vanjski paraziti koji mogu napadati naše kućne ljubimce. Izrazito su neugodni i mogu uzrokovati zdravstvene poteškoće. Komarci se hrane krvlju, a njihov ugriz izaziva svrbež. Mogu prenijeti i srčanog crva koji može oštetiti srce i dovesti do brojnih komplikacija u organizmu. Muhe su često u dodiru s otpacima i izmetom te mogu prenijeti razne štetne mikroorganizme. Kako bi zaštitio svog ljubimca od komaraca i muha, svakako mu osiguraj repelentnu ampulu ili ogrlicu koja će odbiti ove dosadne nametnike.

Važno je zaštititi ljubimca i od unutarnjih parazita

Oblići i trakavice su unutarnji paraziti koji se nalaze u probavnom traktu pasa i mačaka. Remete optimalnu probavu i oštećuju stijenku crijeva. Možeš ih pronaći u izmetu svog ljubimca, a izgledaju poput bijelih glista ili zrna riže. Tvom ljubimcu mogu naštetiti tako što će izazvati proljev, povraćanje, mršavljenje ili bezvoljnost. Buhe su posrednici nekih vrsta trakavica, dok se drugima može zaraziti i čovjek. Kako bi zaštitio svog ljubimca, ali i sebe, obavezno mu redovito daj tablete protiv unutarnjih parazita.

Parazita koji vrebaju naše kućne ljubimce je mnogo. Iako se smatra da su vanjski paraziti aktivni samo kroz proljeće i ljeto, klimatski uvjeti se mijenjaju, a paraziti su aktivni tijekom cijele godine

“Osiguraj svom ljubimcu kontinuiranu zaštitu protiv vanjskih i unutarnjih parazita i tako osiguraj da bude sretan i zdrav.”

 

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.