Zaštiti svog ljubimca od papatača!

Kroz intervju s veterinarkom Dorom Knaffl Farkaš otkrivamo ti više o papatačima - sitnim, ali vrlo opasnim insektima.

Veterinarka Dora Knaffl Farkaš i njezin pas Charlie

Stiglo nam je ljeto, dani su sve topliji, a brojni će uskoro otputovati negdje uz našu divnu obalu. Kao što vrebaju i tebe tijekom vrućih ljetnih noći, vanjski nametnici poput krpelja, papatača, komaraca i buha svakako traže idealan trenutak da se s travki presele na kožu tvog ljubimca.

Tema današnjeg intervjua su papatači, sitni insekti nalik komarcima čiji naziv dolazi iz talijanskog jezika (tal. pappataci; od pappa: jedi i taci: šuti – aluzija na nečujni let i sisanje krvi). Kroz razgovor s veterinarkom Dorom Knaffl Farkaš (dr.med.vet.) otkrivamo ti kako prepoznati papatače te, ono najvažnije, kako zaštititi svog ljubimca od ovih sitnih, ali vrlo opasnih, insekata.

1) Koji su sve nametnici potencijalna opasnost za naše ljubimce tijekom ljetnih mjeseci?

Nažalost, s obzirom na promjene u vremenskim uvjetima na našem području više ne možemo tvrditi da su nametnici koji smetaju našim ljubimcima ograničeni na određeno godišnje doba. Međutim, njihova aktivnost i brojnost je ipak još uvijek veća u toplijim mjesecima u godini. Tako su, primjerice, buhe izazov s kojim se susrećemo tijekom cijele godine, krpelji uvjetno rečeno miruju u najhladnijem dijelu godine, iako je to sve manje pravilo, pa se sve češće javljaju i bolesti koje oni prenose primjerice u siječnju. No, ono što je definitivno je to da tijekom ljetnih (a i proljetnih te jesenskih) mjeseci i naši ljubimci, a i mi muku mučimo s letećim insektima – dakle komarcima, papatačima i stajskim muhama. Oni mogu biti prijenosnici opasnih bolesti za naše ljubimce.

2) Kako prepoznati papatače i po čemu se oni razlikuju od komaraca?

Papatače i komarce gotovo nikako ne možemo razlikovati te postoji velika vjerojatnost da papatače možda nećemo niti primijetiti. Manji su od komaraca i nečujni u letu. Najaktivniji su od sumraka do zore i to na temperaturama između 15 i 28 stupnjeva.

3) Gdje papatači najčešće obitavaju u prirodi, odnosno kakvi im uvjeti odgovaraju?

Papatači će, kao i komarci, biti svugdje gdje ima vlage. Razvoj se, od jajašca do odraslog oblika, odvija u vlažnom tlu, zaštićenom od kiše i izravne sunčeve svjetlosti. Tijekom dana će odrasli papatači boraviti na hladnijim i vlažnijim mjestima, a od sumraka će ženke tražiti žrtvu za uzimanje krvnog obroka. Što se tiče rasprostranjenosti unutar Hrvatske, većinom ih nalazimo na području srednje i južne Dalmacije iako nije strano ni da ih ponekad možemo pronaći i u sjevernijim dijelovima naše obale.

„Tijekom dana će odrasli papatači boraviti na hladnijim i vlažnijim mjestima, a od sumraka će ženke tražiti žrtvu za uzimanje krvnog obroka.“

4) Kako možemo zaštititi svog ljubimca od papatača?

Vrlo je važno zaštititi ljubimce od samih uboda, s obzirom da ih od bolesti nemamo mogućnost dobre zaštite. Potrebno je koristiti sredstva za zaštitu kod kojih je istaknuto da su repelent za papatače. Isto tako, u područjima gdje su prisutni papatači bilo bi dobro izbjegavati duge večernje šetnje, osigurati da psi provode noći u zatvorenom i bilo bi poželjno i radi nas postaviti guste mrežice protiv komaraca na prozore. Svakako bi bilo dobro tretirati okolinu insekticidima za kućnu upotrebu te isušiti sva mjesta u okolini gdje se može zadržavati voda (tegle sa cvijećem, razne posude za skupljanje kišnice i sl.)

Veterinarka Dora sa svojim ljubimcima
5) Često se spominje lišmanioza kao jedna od bolesti koju mogu prenijeti papatači. Možeš li nam objasniti o kakvoj je bolesti riječ i kako prepoznati simptome?

Lišmanioza je kod pasa bolest koja je teška i često smrtonosna. Srećom, nije nužno da pas koji je zaražen uzročnikom razvije kliničke znakove bolesti. Međutim, kada ih razvije oni su u pravilu nespecifični, a lišmanioza može zahvatiti gotovo svaki organ, tkivo ili tjelesnu tekućinu, što znači da samo dolaženje do dijagnoze traje duže. Problem je još i tome što se klinički znakovi javljaju sporo i progresivno, a odgovor na terapiju je slab ili nikakav. Uz to, bolest „ruši“ imunosni sustav, pa je pas osjetljivi i na druge bolesti koje mu inače možda ne bi bile problem. Promjene na koži su najčešći klinički znakovi i mogu se javiti samostalno ili u kombinaciji s promjenama na drugim organskim sustavima – problemi s očima, prekomjerni rast noktiju, zatajivanje bubrega.

6) Mogu li se i ljudi zaraziti lišmaniozom?

Lišmanioza je bolest opisana i kod ljudi u raznim dijelovima svijeta, a nerijetko na području Mediterana. U svijetu se prema procjenama zarazi preko 2 milijuna ljudi svake godine i od nametničkih bolesti je jedino malarija smrtonosnija. Također se javlja u nekoliko oblika, posebno je teška klinička slika kod djece i imunokompromitiranih osoba.

7) Kako postupiti ako uočimo neki od simptoma lišmanioze i koliko dugo vremena može proći, a da ih uopće niti ne primijetimo?

S obzirom na spor razvoj kliničke slike i nespecifične znakove bolesti, dijagnostika je teška. U svakom uzimanju anamneze bitno je doći do informacije gdje pas živi i je li putovao u područja gdje obitavaju papatači. To može napraviti veliku razliku u tome da veterinar procijeni i neke nespecifične promjene na koži ili druge znakove bolesti kao potencijalnu lišmaniozu. Od zaražavanja do pojave kliničkih simptoma može proći i nekoliko mjeseci, što još više komplicira dijagnostiku.

„Lišmanioza je bolest opisana i kod ljudi u raznim dijelovima svijeta, a nerijetko na području Mediterana. U svijetu se prema procjenama zarazi preko 2 milijuna ljudi svake godine i od nametničkih bolesti je jedino malarija smrtonosnija.“

8) Može li se lišmanioza liječiti i kako se liječi?

Lišmanioza se može liječiti, ali ako i uspije, bolest se često vraća. Liječenje je simptomatsko, dakle liječe se simptomi bolesti. Obično je dugotrajno, kompleksno i nažalost često neuspješno. Zato je prevencija bolesti iznimno bitna.

9) Koja od antiparazitskih sredstava štite ljubimca od papatača?

Na tržištu postoje mnoga sredstva za zaštitu od vanjskih parazita, no ne pružaju sva zaštitu od papatača. Sredstva koja pružaju takvu zaštitu dolaze u obliku ampule ili ogrlice, no ne i tableta s obzirom da tablete imaju drugačiji put djelovanja. Tako da je psa koji redovno uzima tablete protiv buha i krpelja potrebno dodatno zaštititi u ljetnim mjesecima ampulom ili ogrlicom koja ima repelentni učinak na komarce i papatače u kombinaciji s tabletom. Ampule imaju repelentno djelovanje na papatače kroz nekoliko tjedana ili do mjesec dana, a ogrlice od nekoliko mjeseci pa sve do 1 godinu, ovisno o proizvođaču.