duga dlaka

Švicarski bijeli ovčar elegantan je, mišićav i otmjen pas snježno bijele boje. Vjeruje se da je nastao od njemačkog ovčara s genom za bijelu boju dlake. Bijela boja dlake bila je mana kod njemačkog ovčara.

Hitler je zabranio uzgoj i držanje bijelih njemačkih ovčara što je dovelo do istrebljenja pasmine u Europi. Ipak, zahvaljujući zaljubljenicima pasmine u Americi, ona je očuvana sve do danas. U Europu se vraća preko Švicarske te postaje priznata pasmina kao švicarski bijeli ovčar. S obzirom na zajedničke gene ostao je sličan njemačkom ovčaru, no posebnom selekcijom, osim bijele boje, dobio je i nešto elegantniji izgled.

Ovaj prekrasan pas naraste od 55 do 66cm i teži 25 do 40kg. Životni vijek mu je prosječno 12 godina. Dlaka mu je duga, grublje pokrovne dlake i mekše poddlake. Linja se, dva puta godišnje intenzivno pa će redovito četkanje biti dio rutine s ovim psom. Švicarski bijeli ovčar je oprezan, zaštitnički nastrojen prema svojoj obitelji i izrazito inteligentan. Prema strancima je nepovjerljiv. Međutim, nešto je smireniji i nježniji od njemačkog ovčara. Uz dosljedan odgoj čvrste ruke i pravilnu socijalizaciju postat će odlično društvo za djecu i druge životinje. S obzirom na visoku inteligenciju, trening neće biti nikakav problem. Potrebna mu je svakodnevna tjelesna i mentalna aktivnost jer ima visoku razinu energije. Ukoliko ne troši višak energije, ovaj pas može postati destruktivan. Osigurajte si dovoljno slobodnog vremena kako bi zadovoljili njegove potrebe. Trčanje, bicikliranje, planinarenje, bacanje loptice ili frizbija, sve to usrećit će ovog divnog psa. Jako je vezan na svog čovjeka pa će vas pratiti gdje god idete. Ne vole biti sami i odvojeni od svoje obitelji. Ukoliko tražite prekrasnog, elegantnog, velikog, aktivnog i izrazito privrženog psa, švicarski bijeli ovčar odličan je izbor za vas.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Zapadnoškotski bijeli terijer, poznatiji i kao westie, pasmina je porijeklom iz Škotske. Primarno su uzgajani za lov na jazavce, lisice, vidre te štetne glodavce. Danas su najčešće živahni, prijateljski nastrojeni kućni ljubimci. Inteligentni su pa ih je lako trenirati uz pozitivne metode treninga. Uz pravilnu socijalizaciju dobro će se složiti s djecom i ostalim životinjama. Pripazite kod suživota s manjim glodavcima ljubimcima jer postoji mogućnost da im prorade lovački instinkti. Vole biti sa svojom obitelji tako da nisu najbolji odabir psa za dvorište. Život u stanu ili kući dobro će im odgovarati.

Westie naraste 23 do 30cm, a teži 6 do 10 kg. Životni vijek mu je u prosjeku 14 godina, a može doživjeti i preko 16. Dlaka mu je bijele boje, srednje duljine, pomalo gruba na površini. Ne linja se jako, ali ju je potrebno trimati i redovito češljati. Iako su mirniji nego ostali terijeri, ipak traže dosta tjelesne aktivnosti. Redovite šetnje, igranje i trčanje za lopticom dio su obavezne rutine za westiea. Često ćete ga vidjeti kao sudionika psećih sportova pa i tu možete pronaći zajedničku aktivnost. Odlični su čuvari i lavežom će upozoriti svoju obitelj na potencijalnu opasnost. Uz dovoljno igračaka na raspolaganju, bez problema će ostati sami kod kuće. Ovi psi ipak imaju osnovne terijerske osobine, neovisnost, tvrdoglavost i impulzivnost pa se nemojte iznenaditi ako će ponekad testirati vaše strpljenje. Generalno su zdrava pasmina, ali nose neke genetske bolesti pa svog budućeg ljubimca nabavite kod odgovornog uzgajivača. Westie je poznata maskota nekih svjetskih brendova, škotskog whiskeya Black & White i Cesar hrane za pse. Ovaj hrabar mali pas bit će izvrstan odabir ljubimca za aktivnu obitelj koja voli provoditi vrijeme u prirodi i može se nositi s tvrdoglavim terijerskim karakterom.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Shih tzu je pasmina nastala na području Tibeta u 17. stoljeću. Razvio se na području Kine gdje su ga smatrali kraljevskim psom jer podsjeća na lava. I samo ime shih tzu znači lavlji pas. Zbog svojeg dostojanstvenog izgleda i druželjubive naravi danas je jedan od čestih kućnih ljubimaca.

Pripada patuljastim pasminama, ima karakterističnu široku, okruglu glavu, kratku njušku, a dlaka mu pada preko očiju koje se od nje gotovo i ne vide. Zbog toga ćete ih često vidjeti s mašnicom ili gumicom kojom je ta dlaka zavezana u repić na vrhu glave. Veoma su hrabri i odvažni psi, ali i vrlo zaigrani i nestašni. Narastu 20 do 28cm, a teže 4 do 7,5kg. Životni vijek im je dug, do 16 godina.

Dlaka im je veoma gusta, meka, dugačka, dok je poddlaka nešto kraća. Mogu doći u svim bojama, no najcjenjeniji su primjerci koji imaju bijele pramenove na čelu i repu. Dlaka se ne linja, potrebno ju je šišati, ali se zbog duljine i svilenkastosti često petlja pa ju je potrebno svakodnevno češljati. Potrebno mu je i redovito čistiti oči i uši, kako ne bi došlo do upala. Uz pravilnu socijalizaciju odlično će se slagati s djecom i drugim životinjama. Nepoznate osobe dočekat će s veseljem i radošću tako da nije dobar pas čuvar. Vole biti u centru pozornosti i ne vole dugo biti sami. Inteligentni su i daju se naučiti razne naredbe, no imaju svojeglavu karakternu crtu pa bi vas mogli natjerati da se ipak više potrudite i budete maštoviti u treningu.

Držanje u dvorištu nije preporučljivo zbog njihove zahtjevne dlake i osjetljivosti na vremenske nepogode. Aktivni su psići pa im je potrebno fizičko i mentalno umaranje. Međutim, nakon šetnje rado će vam se pridružiti na kauču ili krevetu i odmarati.

Ovaj prekrasan, aktivan psić idealan je ljubimac za ljude koji su alergični na pseću dlaku, no imajte na umu da njihov divan izgled zahtijeva puno pažnje i brige.   

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Njemački patuljasti špic, poznatiji kao pomeranac, jedna je od najpopularnijih pasmina pasa. Poznat je po svom lisičjem izgledu, dugoj, bujnoj sjajnoj dlaci i osmijehu na licu. Prvi put su se pojavili u pokrajini Pomerania, a nastali su od drevnih špic pasmina s tog područja. Njihovi predci su uzgajani da čuvaju stoku, štite dom ili vuku sanjke, dok je današnji pomeranac izgubio ta svojstva i postao omiljen kućni ljubimac.

Pomeranac naraste od 15 do 20cm, a teži svega 1,9 do 3,5kg. Takve tjelesne dimenzije čine ga idealnim ljubimcem za stan. Živi 12 do 16 godina. Krzno mu je dvostruko, gusto, bogato dlakom koja se intenzivno linja. Potrebno mu je redovito četkanje i kvalitetna prehrana kako bi dlaka ostala lijepa i sjajna. Dolaze u raznim bojama, a najpopularnije su narančasta i crvena. Skloni su kamencu i bolestima desni pa je redovito pranje zubi obavezno. Pomeranci su prijateljski nastrojeni psi i uz pravilnu socijalizaciju dobro će se slagati s djecom i dugim životinjama. Ipak, treba pripaziti kod igre s pomerancima jer su mali i može doći do ozljeda. Često nemaju dojam koliko su zapravo mali pa znaju biti jako hrabri i lajati na veće pse. Vrlo su inteligentni i može ih se lako istrenirati da budu poslušni. Nisu pretjerano aktivni, ali su im svakodnevne šetnje svejedno potrebne. Zbog guste dlake osjetljivi su na vrućinu i vlagu pa pripazite u ljetnim danima. Skloni su debljaju i izbirljivosti kod hranjenja. Potrebno ih je od malih nogu naučiti da ne biraju hranu nego jedu sve što im date u zdjelicu. Sumnjičavi su prema strancima što ih čini odličnim čuvarima. Svaki dolazak nepoznate osobe označit će zvonkim lavežom.

Svjetskoj popularnosti pomeranaca svakako je pomogao pas Boo koji se pojavio na Facebooku i koji je proglašen najslađim psom na internetu. Nakon toga svatko je poželio imati jednog malog Booa, vjerujemo da ćete ga poželjeti i vi.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Graničarski škotski ovčar, poznatiji kao border collie, pas je srednje veličine kojeg karakterizira izrazita inteligencija.

Nastao je na granici između Škotske i Engleske. Uzgajan je kao ovčarski pas izrazitih radnih sposobnosti. Stvoren je da bude brz, spretan, agilan i da se prilagodi svim vremenskim uvjetima i svakom terenu. Istraživanja su pokazala da border collie ima inteligenciju 2,5-godišnjeg djeteta. I u današnje vrijeme pastiri se najčešće odlučuju za border colliea kao vjernog pomoćnika. Narastu od 46 do 56cm, a teže 12 do 20kg. Životni vijek im je dugačak, čak do 17 godina.

Zbog uzgoja koji je baziran na radnim sposobnostima, a ne na izgledu, border collie dolazi u raznim kombinacijama boja s različitim uzorcima te različitim nošenjem ušiju, od spuštenih do uspravnih. Border će vrlo lako savladati sve zadatke koje čovjek stavi pred njega. Ali nemojte da vas zavara njegova inteligencija. To je pas koji zahtijeva izrazito puno aktivnosti, mentalne i fizičke. Ukoliko ne zadovoljite njegove potrebe, border može postati izrazito destruktivan, nervozan pa čak i agresivan. Zbog svoje inteligencije i brzine učenja, danas se često koristi kao potražni pas, pas za otkrivanje narkotika ili eksploziva te spasilački pas. U psećim sportovima ostvaruje izvanredne rezultate. Uz pravilnu socijalizaciju, odlično se slaže s djecom i drugim životinjama, ali nemojte se iznenaditi ako će na njima trenirati svoj „herding eye“. Naime, border collie ima specifičan način ovčarenja kojim usmjerava stado ovaca čvrsto i pozorno gledajući u njih dok se ne pokrenu. Dolazi u dvije varijacije dlake, kratkoj i dugoj. Dlaka je gusta, dvostruka i linja se u obje varijante pa je potrebno redovito četkanje.

Border collie je poznat po rušenju Guinessovih rekorda, a jedan od njih je srušio pas po imenu Striker koji je najbrže ručno spustio prozor na automobilu.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Bernski planinski pas nježni je div koji potječe iz Švicarske. Uzgajao se u podnožju švicarskih Alpa kao pas čuvar, gonič stoke i pas za vuču. U početku uzgoja izrazito se pazilo da se iz uzgoja isključe sve jedinke koje su pokazivale bilo kakve znakove agresivnosti pa je danas bernski planinski pas izazito stabilan i izvrsno društvo ljudima.

Odlično se slaže s djecom, drugim psima i životinjama. Karakterizira ga bogata, duga, trobojna dlaka koja ga čini prepoznatljivim. Bez obzira što su nježni i dobri, ipak im je potrebna socijalizacija i dosljedan odgoj. Inteligentni su psi, no vlasnici često kažu da malo sporije uče. Odlično reagiraju na pozitivne metode učenja. Potrebna im je dosljednost u treningu, ali i nježnost. Čvrsta ruka kod njih neće pridonijeti boljem učenju. Narastu od 58 do 70cm, a teže čak i do 50kg. Zbog svoje gigantske građe i brzog rasta, uravnotežena prehrana je jako bitna kako bi vaše štene izraslo u zdravog psa. Žive kratko, svega 6 do 8 godina. Vanjska dlaka im je duga i mekana dok je poddlaka nešto kraća, vunena. Linjaju se pa je redovito četkanje obavezno. Mogu živjeti i u stanu i u kući, makar će im život u stanu biti nešto nezgodniji zbog njihove veličine. Obožavaju se odmarati stisnuti uz svog vlasnika, ali jednako tako vole i šetnje. Potrebno im je osigurati dovoljno kretanja i rekreacije, pogotovo ako žive u stanu.

Ne vole biti sami te mogu postati depresivni i destruktivni ako su dugo odvojeni od svoje obitelji. Zaštitnički su nastrojeni prema svojoj obitelji te su izvrsni čuvari. Ukoliko nisu pravilno socijalizirani, mogu biti nepovjerljivi prema strancima. Skloni su mnogim nasljednim bolestima pa svog ljubimca potražite kod odgovornog uzgajivača.

Ovaj nježan div je doista idealan pas za obitelj koja voli velike, mazne pse i boravak u prirodi.-

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Iako im ime govori drugačije, australski ovčari potječu iz Amerike gdje su korišteni za čuvanje stoke.

Izgledom su slični graničarskom škotskom ovčaru s kojim dijele određene gene. Za razliku od graničarskog škotskog ovčara, australski se može roditi s kratkim repom ili potpuno bez repa. To je pas srednje veličine, naraste 45 do 58cm, a teži 16 do 30kg. Životni vijek mu je u prosjeku 14 godina. Dlaka im je srednje dužine, mekana i sjajna. Linja se pa je potrebno redovito četkanje. Australski ovčar dolazi u nekoliko osnovnih boja, crvena, crna, trikolor te crveni ili plavi merle. Osnovne boje dolaze u kombinaciji s bijelom koja ne smije prevladavati. Bijela boja genetski je povezana s gluhoćom i sljepilom, kojima su skloni australski ovčari. Aussie, kako ga popularno zovu, izrazito je aktivan i inteligentan pas. Voli kretanje, boravak na otvorenome, igru, skakanje i lov na lopticu. Količina energije koju posjeduje je izrazito velika i potrebno mu je puno metalnog i fizičkog umaranja. Lako se uče raznim trikovima i vježbama poslušnosti. Kao i kod svih pasa potrebna im je socijalizacija. Odlično se slažu s djecom i ostalim životinjama, makar postoji velika šansa da će ih zbog svojih ovčarskih nagona često držati na okupu loveći ih i štipajući. Nepovjerljivi su prema nepoznatim osobavam i dobri su čuvari. Zbog svoje agilnosti i inteligencije odlično se snalaze u raznim psećim sportovima, a često se koriste i kao spasilački ili terapijski psi.

Ako želite aktivnog psa s kojim vam nikada neće biti dosadno, imate dovoljno slobodnog vremena i volite boravak u prirodi, onda je ova pasmina idealna za vas.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Sibirski haski je srednja pasmina, podrijetlom iz Sibira. Nastao je kao pas za vuču saonica, uz samojeda i aljaškog malamuta.

Svojim izgledom, predivnom dlakom i očima krade poglede svih prolaznika. Kao da su svjesni svog izgleda, drže se samopouzdano, a hod im je elegantan i energičan. Tipične oči mogu biti smeđe ili plave boje, a česta je i pojava kada imaju oči različite boje. Također, huski može imati i jedno oko u dvije boje, dijelom plavo dijelom smeđe. Inteligentni su psi i odlično se slažu s ljudima, pogotovo malom djecom. Nisu najbolje društvo za male životinje jer imaju izražen plijenski nagon, ali uz pravilan odgoj i socijalizaciju od malih nogu moguće ih je naučiti na suživot s drugim životinjama. Haski traži puno pažnje od svog vlasnika, izrazito puno igre i kretanja. Njihova energija je skoro pa neiscrpna. Ukoliko ne trošite dovoljno njegove energije, vrlo vjerojatno će postati nemiran i destruktivan, a skloni su i bježanju. Ovi psi rijetko laju, ali ih zato možete čuti kako zavijaju, poput vukova. Narastu od 50 do 60cm, a teže od 16 do 28kg. Imaju dulji životni vijek pa mogu doživjeti i 15 godina. Dlaka im je gusta s bogatom poddlakom. Traži redovito češljanje, a linjaju se sezonski, 2 do 3 puta godišnje kada im dlaka obilno ispada. Dolaze u nijansama smeđe, sive ili crne boje u kombinaciji s bijelom. Mogu biti i potpuno bijele boje, no takvi primjerci su rijetki. Zbog svog neovisnog temperamenta i tvrdoglavosti, nisu najbolji izbor za prvog psa. Trening im mora biti dosljedan i zanimljiv, inače će si radije pronaći neku drugu zabavu. Odlično podnose niske temperature, no nisu baš otporni na vrućine pa pripazite u ljetnim mjesecima. Izuzetno su razigrani, prilično prijateljski nastrojeni i nisu dobri psi čuvari.

Ukoliko tražite prekrasnog, aktivnog, svojeglavog psa, a strpljenje vam je vrlina, haski je pravi izbor za vas! 

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Akita potječe iz Japana i to je jedan od najvećih pasa iz grupe špiceva. To je pas impozantnog izgleda, snažne građe, guste i sjajne dlake. Uzgajan je za borbu i lov na mjedvjede, a koristio se i kao izvor krzna za vojnu odjeću tijekom Drugog svjetskog rata. Zbog toga su mnogi vlasnici svoje akite puštali u šumu, kako bi im spasili život.

Akita dolazi u dva tipa, akita inu ili japanska akita i američka akita. Američka akita nastala je od pasa koje su u šumama pronašli američki vojnici i odveli u SAD. Tamo su nastavili uzgoj i razvili nešto jače, veće pse od japanskih akita. Japanska akita naraste od 58 do 71cm i teži od 31 do 58kg. Američka akita je teža i veća za 2cm. Žive 10 do 15 godina. Razlika postoji i u ušima, japanskoj akiti su uši usmjerene prema naprijed dok su kod američke uspravne. Japanska akita dolazi u tigrastoj, bijeloj i crvenoj dok američka dolazi u mnogim bojama. Krzno im je dvostruko, tjedno češljanje je obavezno, a u periodu linjanja i svakodnevno. Akita nije dobar odabir psa za neiskusne vlasnike jer je dominantna, posjeduje snažnu osobnost i potreban joj je dosljedan trening, socijalizacija i čvrsta ruka od prvog dana. Sumnjičava je prema nepoznatim ljudima i drugim psima. Američka akita je nešto povjerljivija prema strancima no i dalje je tvrdoglava i neovisna. Vrlo su odani psi i dobri su čuvari. Traže puno mentalne i fizičke aktivnosti pa nisu najbolji izbor psa za stan. Nisu ni najbolji izbor za domove s malom djecom. Najpoznatija akita je svakako Hachiko, koji je popularizirao pasminu. Hachiko je bio pravi primjer akitinog karaktera i vjerne prirode.

Uz pravilan odgoj i socijalizaciju, ovaj impozantan, temperamentan pas može postati idealan kućni ljubimac i odlično društvo za aktivnu obitelj.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Samojed je pasmina primitivnog tipa, bijelog „pufastog“ krzna i karakterističnog osmijeha radi kojeg se iz milja naziva i „nasmiješeni Sammy“. Zamlja podrijetla mu je Rusija, a ime je dobio prema sibirskom nomadskom plemenu Samojeda.

Po naravi je vrlo tvrdoglav pa mu je potrebna dosljednost te promjenjiv i zabavan trening kako bi bio poslušan i pristojno se ponašao. Rana socijalizacija izrazito je bitna za ovu pasminu i uz dosljedan odgoj može biti odlično društvo za druge životinje. U suprotnom može biti problematičan u odnosu s drugim psima. Naraste od 48 do 60cm, a teži čak i do 30kg. Životni vijek mu je u prosjeku 12 godina. Pričljiva je pasmina, sklona pretjeranom lajanju i zavijanju. Lavež im je visokog tona pa može biti nezgodan ukoliko živite u stanu. Mogu živjeti i u stanu i na dvorištu, ali im je potreban pristup kući zbog povezanosti s ljudima. Ne vole biti dugo sami. Aktivni su psi i traže puno kretanja i rekreacije. Izvorno su uzgajani za lov, čuvanje sobova i vuču saonica pa možete povezati koliko mu aktivnosti zapravo treba. Kad nisu lovili, pravili su društvo svojim ljudima i grijali ih svojim tijelom i krznom tijekom hladnih noći. Imaju gustu dlaku i poddlaku koja se linja. Redovito četkanje je obavezno, osobito u periodu linjanja koje je intenzivno. Samojed dolazi u osnovnoj, bijeloj boji, ali može biti i u nijansama krem boje. Odlično podnosi hladnoću, čak do -60°C, ali jednako dobro tolerira i vrućine.

Ovaj prijateljski raspoložen, dobroćudan i inteligentan pas odlično je društvo za cijelu obitelj, pogotovo za malu djecu koju obožava. Uživat će u zajedničkim šetnjama, izletima, aktivnostima, osobito onima na snijegu. Skloni su nasljednim bolestima pa se pobrinite da svoju sniježnu pahuljicu nabavite od odgovornog uzgajivača.   

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.