intenzivno linjanje

Bordoška doga jedna je od najstarijih francuskih pasmina. U prošlosti su korišteni za lov na krupnu divljač, borbe s drugim životinjama i psima, čuvanje kuća i imanja te čuvanje stoke. Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata pasmina je gotovo uništena, prijetilo joj je izumiranje. Međutim, preživjela je i danas pravi društvo čovjeku u svakodnevnim druženjima.

Bordoška doga je snažan pas, mišićavog tijela,nabijene građe i impozantnog izgleda. S obzirom na povijest uzgoja, ostale su mu izražene čuvarske osobine. Hrabar je i oprezan čuvar, ali nije agresivan. Odličan je pas za pratnju, privržen svom vlasniku, mirnog karaktera. Potrebna mu je socijalizacija od malih nogu i dosljedan odgoj uz čvrstu, mirnu ruku. Mužjaci znaju biti dominantni prema drugim psima. Ima visok prag tolerancije što ga čini dobrim društvom za djecu. Karakteriziraju ga nabori kože na glavi koji mu daju pomalo zastrašujući izgled. Donja čeljust mu je dulja od gornje pa mu njuška izgleda kratka s obzirom na veličinu glave.

Naraste 58 do 68cm. Težina mu je minimalnih 45kg, a može dostići i impozantnih 65kg. Životni vijek mu je kratak, svega 5 do 8 godina. Dlaka mu je mekana i kratka, linja se pa ju je potrebno redovito češljati. Dolazi u nijansama žute, smeđe i crvene boje. Na glavi može i ne mora imati tamniju masku. Bordoška doga se jako veže za svog vlasnika u tolikoj mjeri da premalo pažnje doživljavaju kao kaznu. Ne vole biti sami i nisu dobar izbor za obitelj koja često nije kod kuće. Dobro se slažu s drugim životinjama, a nepoznate ljude će dočekati s oprezom, no brzo će promijeniti mišljenje i sprijateljiti se. Ne traže puno kretanja, ali vole šetnje, pogotovo u večernjim satima jer teško podnose vrućinu.

Najpoznatija bordoška doga svakako je policijski pas Hooch iz filma Turner & Hooch.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Graničarski škotski ovčar, poznatiji kao border collie, pas je srednje veličine kojeg karakterizira izrazita inteligencija.

Nastao je na granici između Škotske i Engleske. Uzgajan je kao ovčarski pas izrazitih radnih sposobnosti. Stvoren je da bude brz, spretan, agilan i da se prilagodi svim vremenskim uvjetima i svakom terenu. Istraživanja su pokazala da border collie ima inteligenciju 2,5-godišnjeg djeteta. I u današnje vrijeme pastiri se najčešće odlučuju za border colliea kao vjernog pomoćnika. Narastu od 46 do 56cm, a teže 12 do 20kg. Životni vijek im je dugačak, čak do 17 godina.

Zbog uzgoja koji je baziran na radnim sposobnostima, a ne na izgledu, border collie dolazi u raznim kombinacijama boja s različitim uzorcima te različitim nošenjem ušiju, od spuštenih do uspravnih. Border će vrlo lako savladati sve zadatke koje čovjek stavi pred njega. Ali nemojte da vas zavara njegova inteligencija. To je pas koji zahtijeva izrazito puno aktivnosti, mentalne i fizičke. Ukoliko ne zadovoljite njegove potrebe, border može postati izrazito destruktivan, nervozan pa čak i agresivan. Zbog svoje inteligencije i brzine učenja, danas se često koristi kao potražni pas, pas za otkrivanje narkotika ili eksploziva te spasilački pas. U psećim sportovima ostvaruje izvanredne rezultate. Uz pravilnu socijalizaciju, odlično se slaže s djecom i drugim životinjama, ali nemojte se iznenaditi ako će na njima trenirati svoj „herding eye“. Naime, border collie ima specifičan način ovčarenja kojim usmjerava stado ovaca čvrsto i pozorno gledajući u njih dok se ne pokrenu. Dolazi u dvije varijacije dlake, kratkoj i dugoj. Dlaka je gusta, dvostruka i linja se u obje varijante pa je potrebno redovito četkanje.

Border collie je poznat po rušenju Guinessovih rekorda, a jedan od njih je srušio pas po imenu Striker koji je najbrže ručno spustio prozor na automobilu.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Bernski planinski pas nježni je div koji potječe iz Švicarske. Uzgajao se u podnožju švicarskih Alpa kao pas čuvar, gonič stoke i pas za vuču. U početku uzgoja izrazito se pazilo da se iz uzgoja isključe sve jedinke koje su pokazivale bilo kakve znakove agresivnosti pa je danas bernski planinski pas izazito stabilan i izvrsno društvo ljudima.

Odlično se slaže s djecom, drugim psima i životinjama. Karakterizira ga bogata, duga, trobojna dlaka koja ga čini prepoznatljivim. Bez obzira što su nježni i dobri, ipak im je potrebna socijalizacija i dosljedan odgoj. Inteligentni su psi, no vlasnici često kažu da malo sporije uče. Odlično reagiraju na pozitivne metode učenja. Potrebna im je dosljednost u treningu, ali i nježnost. Čvrsta ruka kod njih neće pridonijeti boljem učenju. Narastu od 58 do 70cm, a teže čak i do 50kg. Zbog svoje gigantske građe i brzog rasta, uravnotežena prehrana je jako bitna kako bi vaše štene izraslo u zdravog psa. Žive kratko, svega 6 do 8 godina. Vanjska dlaka im je duga i mekana dok je poddlaka nešto kraća, vunena. Linjaju se pa je redovito četkanje obavezno. Mogu živjeti i u stanu i u kući, makar će im život u stanu biti nešto nezgodniji zbog njihove veličine. Obožavaju se odmarati stisnuti uz svog vlasnika, ali jednako tako vole i šetnje. Potrebno im je osigurati dovoljno kretanja i rekreacije, pogotovo ako žive u stanu.

Ne vole biti sami te mogu postati depresivni i destruktivni ako su dugo odvojeni od svoje obitelji. Zaštitnički su nastrojeni prema svojoj obitelji te su izvrsni čuvari. Ukoliko nisu pravilno socijalizirani, mogu biti nepovjerljivi prema strancima. Skloni su mnogim nasljednim bolestima pa svog ljubimca potražite kod odgovornog uzgajivača.

Ovaj nježan div je doista idealan pas za obitelj koja voli velike, mazne pse i boravak u prirodi.-

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Iako im ime govori drugačije, australski ovčari potječu iz Amerike gdje su korišteni za čuvanje stoke.

Izgledom su slični graničarskom škotskom ovčaru s kojim dijele određene gene. Za razliku od graničarskog škotskog ovčara, australski se može roditi s kratkim repom ili potpuno bez repa. To je pas srednje veličine, naraste 45 do 58cm, a teži 16 do 30kg. Životni vijek mu je u prosjeku 14 godina. Dlaka im je srednje dužine, mekana i sjajna. Linja se pa je potrebno redovito četkanje. Australski ovčar dolazi u nekoliko osnovnih boja, crvena, crna, trikolor te crveni ili plavi merle. Osnovne boje dolaze u kombinaciji s bijelom koja ne smije prevladavati. Bijela boja genetski je povezana s gluhoćom i sljepilom, kojima su skloni australski ovčari. Aussie, kako ga popularno zovu, izrazito je aktivan i inteligentan pas. Voli kretanje, boravak na otvorenome, igru, skakanje i lov na lopticu. Količina energije koju posjeduje je izrazito velika i potrebno mu je puno metalnog i fizičkog umaranja. Lako se uče raznim trikovima i vježbama poslušnosti. Kao i kod svih pasa potrebna im je socijalizacija. Odlično se slažu s djecom i ostalim životinjama, makar postoji velika šansa da će ih zbog svojih ovčarskih nagona često držati na okupu loveći ih i štipajući. Nepovjerljivi su prema nepoznatim osobavam i dobri su čuvari. Zbog svoje agilnosti i inteligencije odlično se snalaze u raznim psećim sportovima, a često se koriste i kao spasilački ili terapijski psi.

Ako želite aktivnog psa s kojim vam nikada neće biti dosadno, imate dovoljno slobodnog vremena i volite boravak u prirodi, onda je ova pasmina idealna za vas.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Sibirski haski je srednja pasmina, podrijetlom iz Sibira. Nastao je kao pas za vuču saonica, uz samojeda i aljaškog malamuta.

Svojim izgledom, predivnom dlakom i očima krade poglede svih prolaznika. Kao da su svjesni svog izgleda, drže se samopouzdano, a hod im je elegantan i energičan. Tipične oči mogu biti smeđe ili plave boje, a česta je i pojava kada imaju oči različite boje. Također, huski može imati i jedno oko u dvije boje, dijelom plavo dijelom smeđe. Inteligentni su psi i odlično se slažu s ljudima, pogotovo malom djecom. Nisu najbolje društvo za male životinje jer imaju izražen plijenski nagon, ali uz pravilan odgoj i socijalizaciju od malih nogu moguće ih je naučiti na suživot s drugim životinjama. Haski traži puno pažnje od svog vlasnika, izrazito puno igre i kretanja. Njihova energija je skoro pa neiscrpna. Ukoliko ne trošite dovoljno njegove energije, vrlo vjerojatno će postati nemiran i destruktivan, a skloni su i bježanju. Ovi psi rijetko laju, ali ih zato možete čuti kako zavijaju, poput vukova. Narastu od 50 do 60cm, a teže od 16 do 28kg. Imaju dulji životni vijek pa mogu doživjeti i 15 godina. Dlaka im je gusta s bogatom poddlakom. Traži redovito češljanje, a linjaju se sezonski, 2 do 3 puta godišnje kada im dlaka obilno ispada. Dolaze u nijansama smeđe, sive ili crne boje u kombinaciji s bijelom. Mogu biti i potpuno bijele boje, no takvi primjerci su rijetki. Zbog svog neovisnog temperamenta i tvrdoglavosti, nisu najbolji izbor za prvog psa. Trening im mora biti dosljedan i zanimljiv, inače će si radije pronaći neku drugu zabavu. Odlično podnose niske temperature, no nisu baš otporni na vrućine pa pripazite u ljetnim mjesecima. Izuzetno su razigrani, prilično prijateljski nastrojeni i nisu dobri psi čuvari.

Ukoliko tražite prekrasnog, aktivnog, svojeglavog psa, a strpljenje vam je vrlina, haski je pravi izbor za vas! 

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Akita potječe iz Japana i to je jedan od najvećih pasa iz grupe špiceva. To je pas impozantnog izgleda, snažne građe, guste i sjajne dlake. Uzgajan je za borbu i lov na mjedvjede, a koristio se i kao izvor krzna za vojnu odjeću tijekom Drugog svjetskog rata. Zbog toga su mnogi vlasnici svoje akite puštali u šumu, kako bi im spasili život.

Akita dolazi u dva tipa, akita inu ili japanska akita i američka akita. Američka akita nastala je od pasa koje su u šumama pronašli američki vojnici i odveli u SAD. Tamo su nastavili uzgoj i razvili nešto jače, veće pse od japanskih akita. Japanska akita naraste od 58 do 71cm i teži od 31 do 58kg. Američka akita je teža i veća za 2cm. Žive 10 do 15 godina. Razlika postoji i u ušima, japanskoj akiti su uši usmjerene prema naprijed dok su kod američke uspravne. Japanska akita dolazi u tigrastoj, bijeloj i crvenoj dok američka dolazi u mnogim bojama. Krzno im je dvostruko, tjedno češljanje je obavezno, a u periodu linjanja i svakodnevno. Akita nije dobar odabir psa za neiskusne vlasnike jer je dominantna, posjeduje snažnu osobnost i potreban joj je dosljedan trening, socijalizacija i čvrsta ruka od prvog dana. Sumnjičava je prema nepoznatim ljudima i drugim psima. Američka akita je nešto povjerljivija prema strancima no i dalje je tvrdoglava i neovisna. Vrlo su odani psi i dobri su čuvari. Traže puno mentalne i fizičke aktivnosti pa nisu najbolji izbor psa za stan. Nisu ni najbolji izbor za domove s malom djecom. Najpoznatija akita je svakako Hachiko, koji je popularizirao pasminu. Hachiko je bio pravi primjer akitinog karaktera i vjerne prirode.

Uz pravilan odgoj i socijalizaciju, ovaj impozantan, temperamentan pas može postati idealan kućni ljubimac i odlično društvo za aktivnu obitelj.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Samojed je pasmina primitivnog tipa, bijelog „pufastog“ krzna i karakterističnog osmijeha radi kojeg se iz milja naziva i „nasmiješeni Sammy“. Zamlja podrijetla mu je Rusija, a ime je dobio prema sibirskom nomadskom plemenu Samojeda.

Po naravi je vrlo tvrdoglav pa mu je potrebna dosljednost te promjenjiv i zabavan trening kako bi bio poslušan i pristojno se ponašao. Rana socijalizacija izrazito je bitna za ovu pasminu i uz dosljedan odgoj može biti odlično društvo za druge životinje. U suprotnom može biti problematičan u odnosu s drugim psima. Naraste od 48 do 60cm, a teži čak i do 30kg. Životni vijek mu je u prosjeku 12 godina. Pričljiva je pasmina, sklona pretjeranom lajanju i zavijanju. Lavež im je visokog tona pa može biti nezgodan ukoliko živite u stanu. Mogu živjeti i u stanu i na dvorištu, ali im je potreban pristup kući zbog povezanosti s ljudima. Ne vole biti dugo sami. Aktivni su psi i traže puno kretanja i rekreacije. Izvorno su uzgajani za lov, čuvanje sobova i vuču saonica pa možete povezati koliko mu aktivnosti zapravo treba. Kad nisu lovili, pravili su društvo svojim ljudima i grijali ih svojim tijelom i krznom tijekom hladnih noći. Imaju gustu dlaku i poddlaku koja se linja. Redovito četkanje je obavezno, osobito u periodu linjanja koje je intenzivno. Samojed dolazi u osnovnoj, bijeloj boji, ali može biti i u nijansama krem boje. Odlično podnosi hladnoću, čak do -60°C, ali jednako dobro tolerira i vrućine.

Ovaj prijateljski raspoložen, dobroćudan i inteligentan pas odlično je društvo za cijelu obitelj, pogotovo za malu djecu koju obožava. Uživat će u zajedničkim šetnjama, izletima, aktivnostima, osobito onima na snijegu. Skloni su nasljednim bolestima pa se pobrinite da svoju sniježnu pahuljicu nabavite od odgovornog uzgajivača.   

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Hrvatski ovčar naša je autohtona pasmina, stoljećima uzgajana na ravnicama Slavonije. Vjeruje se da je stigao u Hrvatsku prilikom doseljenja Hrvata iz njihove prijašnje domovine.

To je pas srednje veličine, karakterističnog „lisičjeg“ izraza lica i prepoznatljive crne, kovrčave dlake. Rep mu je dugačak, srednje dugačak ili kratak, a može se roditi i potpuno bez repa. Izuzetno je živahan, staložen i doživotno privržen i odan vlasniku. Njegova ljubav prema obitelji je neizmjerna. Nije plah niti agresivan, ali će prema strancima biti oprezan i čuvati će svoje dvorište sve dok njegov vlasnik ne kaže da je stranac prijatelj. U tom trenu sav oprez prestaje i hrvatski ovčar pokazuje svoju društvenu stranu. U prošlosti se koristio isključivo za rad s domaćim životinjama. Tjerao je ovce, svinje ili krave na ispašu. Danas njegova brzina, agilnost i inteligencija dolaze do izražaja kroz razne pseće sportove u kojima postiže zavidne rezultate. Hrvatski ovčar naraste od 43 do 50cm, a teži od 10 do 25kg. Dug životni vijek čest je kod ove pasmine pa mogu doživjeti i preko 15 godina. Dlaka je duga, gusta, mekana s bogatom poddlakom. Linja se pa je potrebno redovito četkanje. Boja je crna s dozvoljenom bijelom oznakom na prsima. Hrvatski ovčar je odličan obiteljki pas koji obožava djecu. Izuzetan je čuvar koji će glasnim lavežom najaviti svaku promjenu na dvorištu. Odlično je društvo drugim psima i životinjama, uz pravilnu socijalizaciju. Vrlo je aktivan pa mu je potrebno puno šetnji, trčanja, igranja s lopticom i drugim psima. Može živjeti u stanu, ali uz obaveznu svakodnevnu tjelesnu aktivnost inače može postati destruktivan. U stanu ili kući je miran i pasivan, uvijek u blizini svog vlasnika dok je vani aktivan i zaigran. Svoje veselje ili frustraciju vrlo jasno izražava - lajanjem J Izrazito je inteligentan pa će trening hrvatskog ovčara biti mačji kašalj.

Ovaj crni biser idealan je za aktivnu obitelj koja voli odane i privržene, pomalo glasne pse.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Istarski kratkodlaki gonič je stara autohtona pasmina iz Istre. Lovački pas, vrlo brz i spretan, često se koristi u lovu na zečeve i lisice, a znalci kažu da je najbolji na tvrđim, kamenitim i grmovitim terenima, kakva je i sama Istra.

Može se koristiti i kao krvosljednik. Voli ljudsku blizinu, simpatičan je i poslušan te jako privržen, tako da je to pravi obiteljski pas, osim što je lovac. Dobro podnosi i druge životinje, a bitno mu je pružiti dovoljno aktivnosti i zato možda i nije najbolji odabir za manje domove, osim ako zaista niste jako aktivni u prirodi. Njegova dlaka je lagana za održavanje, kratka, snježno bijele boje s narančastim oznakama po glavi i tijelu. Istarski kratkodlaki gonič ima i „brata blizanca“ oštre dlake. Srednje je veličine, vitkog i elegantnog tijela. Izuzetno je inteligentan pa se lako trenira, ne samo za lov nego i za život psa ljubimca. Blag je i nježan, ali nije plašljiv niti agresivan. Prema nepoznatim osobama je rezerviran pa mu je potrebna dobra socijaizacija od malih nogu. Naraste od 47 do 53cm, a težak je u prosjeku od 16 do 18kg. Živi 10 do 15 godina.

Voli jesti i nije pretjerano izbirljiv oko hrane. Obožava duge šetnje, pogotovo u prirodi gdje može slobodno trčati. No pripazite da ga ne zanese miris neke divlje životinje pa da ne ode u šetnju bez vas. Sigurno se neće buniti ako se odlučite i za zajedničko bavljenje sportom u kojem će njegova agilnost doći do izražaja. Kod treninga znaju biti zvrkasti i svojeglavi pa ćete se morati oboružati strpljenjem. Inače, u svakodnevno životu su najčešće luckasti, simpatični i vole biti u centru pažnje svoje obitelji.

Što više reći, jedan divan ljubimac, potvrdili ZOO CITYJEVCI ;)

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Cane corso je stara pasmina koja je pratila rimske legionare u ratove gdje ih se koristilo u borbama, kao čuvare i lovačke pse! Danas više nema takvu svrhu, nego je samo divan ljubimac! Veće je građe i mišićavog tijela te iznimno privržen svom vlasniku, tako da mu teško pada kad ga se ostavi samog kod kuće. Preporučuje se rana socijalizacija uz iskusnog vlasnika i tada cane corso postaje velika maza koja obožava igru i druga bića!

Ne zahtjeva puno brige oko dlake koja je kratka i linja se. Imajte na umu da malo više slini od ostalih pasmina, pa nije idealan izbor psa ako volite urednost. Naraste 58 do 70cm, a teži od 40 do 50kg. Životni vijek mu je u prosjeku 11 godina. Dolazi u crnoj, žutoj, sivoj, crvenoj i tigrastoj boji. Cane corso često prati loš glas i opisuju ga kao agresivnog, no on uz čvrstu i odlučnu ruku te ranu socijalizaciju postaje izrazito poslušan i dobar pas koji se odlično slaže sa psima i drugim životinja. Zna biti tvrdoglav pa će ponekad testirati granice ponašanja koje mu vlasnik dozvoljava. Izrazito je odan svojoj obitelji i neće pokazivati interes za druženje s drugim ljudima. Ukoliko situacija zatraži, postat će i hrabar zaštitnik. Aktivan je pas tako da traži puno šetnji, igre i treninga. Radna je pasmina pa mu je mentalna stimulacija veoma bitna. Uši su mu u prošlosti kupirali, a danas ga možete vidjeti sa spuštenim ušima. Skloni su nasljednim bolestima kostiju i zglobova, a podložni su i torziji želuca. Pripazite da odaberete odgovornog uzgajivača od kojeg ćete uzeti štene kako bi se poštedili čestih odlazaka veterinaru. Skloni su i pretilosti pa treba pripaziti na prehranu.

Ovaj nježni, veliki pas će uz pravilan odgoj i socijalizaciju biti odličan obiteljski pas, a uz to i vrhunski čuvar kuće i dvorišta.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.