izrazito visoka razina aktivnosti

Graničarski škotski ovčar, poznatiji kao border collie, pas je srednje veličine kojeg karakterizira izrazita inteligencija.

Nastao je na granici između Škotske i Engleske. Uzgajan je kao ovčarski pas izrazitih radnih sposobnosti. Stvoren je da bude brz, spretan, agilan i da se prilagodi svim vremenskim uvjetima i svakom terenu. Istraživanja su pokazala da border collie ima inteligenciju 2,5-godišnjeg djeteta. I u današnje vrijeme pastiri se najčešće odlučuju za border colliea kao vjernog pomoćnika. Narastu od 46 do 56cm, a teže 12 do 20kg. Životni vijek im je dugačak, čak do 17 godina.

Zbog uzgoja koji je baziran na radnim sposobnostima, a ne na izgledu, border collie dolazi u raznim kombinacijama boja s različitim uzorcima te različitim nošenjem ušiju, od spuštenih do uspravnih. Border će vrlo lako savladati sve zadatke koje čovjek stavi pred njega. Ali nemojte da vas zavara njegova inteligencija. To je pas koji zahtijeva izrazito puno aktivnosti, mentalne i fizičke. Ukoliko ne zadovoljite njegove potrebe, border može postati izrazito destruktivan, nervozan pa čak i agresivan. Zbog svoje inteligencije i brzine učenja, danas se često koristi kao potražni pas, pas za otkrivanje narkotika ili eksploziva te spasilački pas. U psećim sportovima ostvaruje izvanredne rezultate. Uz pravilnu socijalizaciju, odlično se slaže s djecom i drugim životinjama, ali nemojte se iznenaditi ako će na njima trenirati svoj „herding eye“. Naime, border collie ima specifičan način ovčarenja kojim usmjerava stado ovaca čvrsto i pozorno gledajući u njih dok se ne pokrenu. Dolazi u dvije varijacije dlake, kratkoj i dugoj. Dlaka je gusta, dvostruka i linja se u obje varijante pa je potrebno redovito četkanje.

Border collie je poznat po rušenju Guinessovih rekorda, a jedan od njih je srušio pas po imenu Striker koji je najbrže ručno spustio prozor na automobilu.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Sibirski haski je srednja pasmina, podrijetlom iz Sibira. Nastao je kao pas za vuču saonica, uz samojeda i aljaškog malamuta.

Svojim izgledom, predivnom dlakom i očima krade poglede svih prolaznika. Kao da su svjesni svog izgleda, drže se samopouzdano, a hod im je elegantan i energičan. Tipične oči mogu biti smeđe ili plave boje, a česta je i pojava kada imaju oči različite boje. Također, huski može imati i jedno oko u dvije boje, dijelom plavo dijelom smeđe. Inteligentni su psi i odlično se slažu s ljudima, pogotovo malom djecom. Nisu najbolje društvo za male životinje jer imaju izražen plijenski nagon, ali uz pravilan odgoj i socijalizaciju od malih nogu moguće ih je naučiti na suživot s drugim životinjama. Haski traži puno pažnje od svog vlasnika, izrazito puno igre i kretanja. Njihova energija je skoro pa neiscrpna. Ukoliko ne trošite dovoljno njegove energije, vrlo vjerojatno će postati nemiran i destruktivan, a skloni su i bježanju. Ovi psi rijetko laju, ali ih zato možete čuti kako zavijaju, poput vukova. Narastu od 50 do 60cm, a teže od 16 do 28kg. Imaju dulji životni vijek pa mogu doživjeti i 15 godina. Dlaka im je gusta s bogatom poddlakom. Traži redovito češljanje, a linjaju se sezonski, 2 do 3 puta godišnje kada im dlaka obilno ispada. Dolaze u nijansama smeđe, sive ili crne boje u kombinaciji s bijelom. Mogu biti i potpuno bijele boje, no takvi primjerci su rijetki. Zbog svog neovisnog temperamenta i tvrdoglavosti, nisu najbolji izbor za prvog psa. Trening im mora biti dosljedan i zanimljiv, inače će si radije pronaći neku drugu zabavu. Odlično podnose niske temperature, no nisu baš otporni na vrućine pa pripazite u ljetnim mjesecima. Izuzetno su razigrani, prilično prijateljski nastrojeni i nisu dobri psi čuvari.

Ukoliko tražite prekrasnog, aktivnog, svojeglavog psa, a strpljenje vam je vrlina, haski je pravi izbor za vas! 

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Samojed je pasmina primitivnog tipa, bijelog „pufastog“ krzna i karakterističnog osmijeha radi kojeg se iz milja naziva i „nasmiješeni Sammy“. Zamlja podrijetla mu je Rusija, a ime je dobio prema sibirskom nomadskom plemenu Samojeda.

Po naravi je vrlo tvrdoglav pa mu je potrebna dosljednost te promjenjiv i zabavan trening kako bi bio poslušan i pristojno se ponašao. Rana socijalizacija izrazito je bitna za ovu pasminu i uz dosljedan odgoj može biti odlično društvo za druge životinje. U suprotnom može biti problematičan u odnosu s drugim psima. Naraste od 48 do 60cm, a teži čak i do 30kg. Životni vijek mu je u prosjeku 12 godina. Pričljiva je pasmina, sklona pretjeranom lajanju i zavijanju. Lavež im je visokog tona pa može biti nezgodan ukoliko živite u stanu. Mogu živjeti i u stanu i na dvorištu, ali im je potreban pristup kući zbog povezanosti s ljudima. Ne vole biti dugo sami. Aktivni su psi i traže puno kretanja i rekreacije. Izvorno su uzgajani za lov, čuvanje sobova i vuču saonica pa možete povezati koliko mu aktivnosti zapravo treba. Kad nisu lovili, pravili su društvo svojim ljudima i grijali ih svojim tijelom i krznom tijekom hladnih noći. Imaju gustu dlaku i poddlaku koja se linja. Redovito četkanje je obavezno, osobito u periodu linjanja koje je intenzivno. Samojed dolazi u osnovnoj, bijeloj boji, ali može biti i u nijansama krem boje. Odlično podnosi hladnoću, čak do -60°C, ali jednako dobro tolerira i vrućine.

Ovaj prijateljski raspoložen, dobroćudan i inteligentan pas odlično je društvo za cijelu obitelj, pogotovo za malu djecu koju obožava. Uživat će u zajedničkim šetnjama, izletima, aktivnostima, osobito onima na snijegu. Skloni su nasljednim bolestima pa se pobrinite da svoju sniježnu pahuljicu nabavite od odgovornog uzgajivača.   

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Hrvatski ovčar naša je autohtona pasmina, stoljećima uzgajana na ravnicama Slavonije. Vjeruje se da je stigao u Hrvatsku prilikom doseljenja Hrvata iz njihove prijašnje domovine.

To je pas srednje veličine, karakterističnog „lisičjeg“ izraza lica i prepoznatljive crne, kovrčave dlake. Rep mu je dugačak, srednje dugačak ili kratak, a može se roditi i potpuno bez repa. Izuzetno je živahan, staložen i doživotno privržen i odan vlasniku. Njegova ljubav prema obitelji je neizmjerna. Nije plah niti agresivan, ali će prema strancima biti oprezan i čuvati će svoje dvorište sve dok njegov vlasnik ne kaže da je stranac prijatelj. U tom trenu sav oprez prestaje i hrvatski ovčar pokazuje svoju društvenu stranu. U prošlosti se koristio isključivo za rad s domaćim životinjama. Tjerao je ovce, svinje ili krave na ispašu. Danas njegova brzina, agilnost i inteligencija dolaze do izražaja kroz razne pseće sportove u kojima postiže zavidne rezultate. Hrvatski ovčar naraste od 43 do 50cm, a teži od 10 do 25kg. Dug životni vijek čest je kod ove pasmine pa mogu doživjeti i preko 15 godina. Dlaka je duga, gusta, mekana s bogatom poddlakom. Linja se pa je potrebno redovito četkanje. Boja je crna s dozvoljenom bijelom oznakom na prsima. Hrvatski ovčar je odličan obiteljki pas koji obožava djecu. Izuzetan je čuvar koji će glasnim lavežom najaviti svaku promjenu na dvorištu. Odlično je društvo drugim psima i životinjama, uz pravilnu socijalizaciju. Vrlo je aktivan pa mu je potrebno puno šetnji, trčanja, igranja s lopticom i drugim psima. Može živjeti u stanu, ali uz obaveznu svakodnevnu tjelesnu aktivnost inače može postati destruktivan. U stanu ili kući je miran i pasivan, uvijek u blizini svog vlasnika dok je vani aktivan i zaigran. Svoje veselje ili frustraciju vrlo jasno izražava - lajanjem J Izrazito je inteligentan pa će trening hrvatskog ovčara biti mačji kašalj.

Ovaj crni biser idealan je za aktivnu obitelj koja voli odane i privržene, pomalo glasne pse.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Doberman je često neshvaćeni biser psećeg svijeta. Inteligentan je i jako lojalan, sve bi učinio za svog vlasnika, koji mora biti iskusan vlasnik pasa i od najranijih dana se mora postaviti kao gazda, jer inače može doći do problema u ponašanju.

Dobermanu je isto tako potrebna rana socijalizacija kako bi se navikao na druge životinje i ljude. Jako voli fizičku aktivnost i šetnje te se može dobro slagati s klincima, no ipak pripazite ako su manja djeca u pitanju jer je snažan i velik pas. Uz dovoljno aktivnosti može živjeti u stanu, a osjetljiv je na hladnoću te nije pas koji će rado živjeti vani. Hrabar je, samopouzdan i neustrašiv pa ga često koriste vojska i policija. Iako djeluje grubo i opasno, doberman je zapravo vrlo miroljubiv i velika je maza. Utreniran doberman rado će obavljati zadatke koje mu zada njegov čovjek i uživat će u svakoj zajedničkoj aktivnosti. Kupiranjem repa i ušiju, ljudi su u prošlosti pojačavali njegov opasan izgled. Također, pas bez repa se lakše mogao obraniti od napadača. Danas je kupiranje zabranjeno pa im izgled sa spuštenim ušima i dugačkim repom više odgovara karakteru.

Naraste od 61 do 72cm, a teži od 32 do 45kg. Životni vijek mu je 10 do 13 godina. Dlaka je kratka, crno - smeđe ili žuto - smeđe boje. Potrebno mu je osigurati dovoljno tjelesne aktivnosti, a sigurno se neće buniti ako se odlučite i za kakav zajednički sport. Naravno, obožavaju i duge šetnje prirodom gdje mogu slobodno trčati. Skloni su nasljednim bolestima srca te kao i drugi veliki psi podložni su torziji želuca pa pripazite da nakon jela obavezno miruje.

Doberman je predivan pas koji izaziva strahopoštovanje i uz dosljednog i odgovornog vlasnika postaje vjeran ljubimac koji će učiniti sve za svoju obitelj.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Australski govedar, poznat kao i blue heeler, pas je izuzetne inteligencije, čvrte građe i visoke energije.

U srodstvu je s australskim divljim psom, dingom. Kao što im i ime kaže, uzgojeni su za ovčarenje goveda preko prostranih australskih pašnjaka. Pri tome često grizu goveda za pete kako bi ih lakše usmjeravali pa se nemojte začuditi ako tu genetski ugrađenu karakteristiku pokaže i u gradskom životu. Dolaze u dvije osnovne boje, plavoj i crvenoj, koja može biti prošarana točkama, pjegama ili takozvanim paležom. Na glavi mogu imati crnu masku. Zanimljivo je da se štenci australskog govedara rađaju skoro potpuno bijeli. Kako stare tako dobivaju boju. Izrazito su inteligentni i poslušni, a zbog svog plijenskog nagona potrebna im je rana i temeljita socijalizacija s drugim životinjama.

Narastu od 43 do 51 cm, a teže oko 18kg. Životni vijek im je 13 do 15 godina. Imaju gustu dlaku i poddlaku koja ih štiti od vrućine. Linjaju se pa je potrebno redovito četkanje. Zbog svoje radne sposobnosti i visoke razine energije, australski govedar traži puno aktivnosti i dosljedan trening od malih nogu. U suprotnom može postati destruktivan. Voli svoju obitelj i potreban mu je bliski fizički kontakt s vlasnikom. Zbog toga ih ljubitelji pasmine nazivaju „priljepcima“. Ne vole život u skučenom prostoru niti vole dugo biti sami. Mogu biti dobro društvo maloj djeci, ali ih u interakciji treba nadgledati kako im ne bi proradili govedarski instinkti dok djeca trče. Odlično se snalaze u psećim sportovima kroz koje se mogu dobro mentalno i fizički umoriti. Skloni su nasljednoj gluhoći pa pripazite na zdravlje roditelja vašeg budućeg ljubimca.

Ovaj aktivan, inteligentan pas bit će odlično društvo za pustolovnog vlasnika dosljednog karaktera.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Škotski ovčari su inteligentni, graciozni i aktivni te idealni obiteljski prijatelji, budući da obožavaju klince. I ne samo to, narav im je prijateljska i gotovo je nemoguće u njima izazvati agresiju. Obožavaju se kretati, igrati i provoditi vrijeme sa svojim vlasnicima, vole biti voljeni, da tako kažemo :) Vrlo lako se dresira, brzo uči i mirno kućanstvo je idealan dom za njega. Budući da ima izuzetno gustu i dugu dlaku, potrebno ga je svaki tjedan četkati, a tijekom sezone linjanja budite spremni na zaista puno dlaka po stanu. Osim duge dlake, dolazi i u kratkodlakoj verziji, što problem linjanja čini nešto jednostavnijim.

Naraste od 56 do 66cm, a težiti može od 20 do 35 kg. Životni vijek im je 12 do 14 godina, a mogu živjeti čak i do 16 godina. Dolaze u raznim bojama pa tako mogu biti trobojni, sable, blue merle ili većinom bijeli s manjim oznakama. Popularnost im je drastično porasla nakon što je objavljena knjiga, film i televizijska emisija imena Lassie, čiji je glavni lik dugodlaki škotski ovčar sable boje. Lassie je postala sinonim za ovu pasminu, a dobila je i svoju zvijezdu na Hollywoodskoj stazi slavnih. Škotski ovčari su izrazito inteligentni i vrijedni psi tako da dresura ne bi trebala predstavljati problem. Prijateljski su nastrojeni prema ljudima, djeci i drugim životinjama što ih čini idealnim kućnim ljubimcem. Kao i svim psima, potrebna im je rana socijalizacija. Aktivni su te traže svakodnevne šetnje. Ako su frustrirani, svoje nezadovoljstvo će izraziti pretjeranim lajanjem, što je tipično za ovu pasminu.

Zdrava su pasmina, no karakterizira ih preosjetljivost na određene lijekove, pa treba biti na oprezu prilikom samostalnog davanja terapije ili antiparazitskih preparata.   

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.

Hrabar, tvrdoglav i zaigran - to je kratak opis ove male pasmine! Govori se da su svi današnji Jack Russelli potomci kujice Trump, čiji je vlasnik bio Velečasni John „Jack“ Russell.

Ovi psi su prije korišteni za lov na lisice jer su bili dovoljno mali da ulaze za lisicama u njihove jazbine, a dovoljno veliki da trče uz velike pse! Zato mu i danas treba puno vježbe i aktivnosti i ovo nije pas za nekoga tko nema dovoljno vremena za posvetiti mu se! Savjetuje se rana socijalizacija s drugim životinjama i ljudima, a vrlo lako se prilagođava svim uvjetima, vremenskim i stambenim, no ako živi u stanu, mora se računati s čestim šetnjama! Dlaka mu može biti kratka ili oštra, a dolazi u bijeloj boji i kombinacijama bijele sa crnim ili smeđim mrljama. Krzno im treba redovito češljati, ali i skratiti takozvanim trimanjem. Narastu od 25 do 38cm, a teže u prosjeku 7kg. Životni vijek im je dug pa tako mogu doživjeti i 16 godina. Jack Russell ima i svog „brata“, Parson Russella, koji se razlikuje u duljini nogu. Iako izgledaju jako slatko i simpatično, karakterno su tvrdi i srčani pa im je potrebna dosljedna ruka. Uz pravilan odgoj mogu biti odlično društvo ljudima i drugim psima, dok će za suživot s manjim životinjama biti potrebno puno strpljenja i treninga.

Ukoliko poželite ovog malog i aktivnog psa, pripremite se na puno šetnji, trčanja, igranja i ostalih tjelesnih aktivnosti koje ovaj psić zahtjeva. U suprotnom bi mogao postati destruktivan i razviti probleme u ponašanju.

Autor: Maja Črnjević, dr. med. vet.